Pre nego što otvorite firmu, birate nešto što će odrediti pravila igre za ceo period poslovanja - kako odgovarate za obaveze, koliko administracije nosite i koliko je jednostavno da posao kasnije promenite ili zatvorite. Tri osnovne forme s kojima se u praksi najčešće susrećemo su preduzetnik, društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i udruženje. U nastavku objašnjavamo razlike, a na kraju - kako da donesete odluku bez nagađanja.
Zašto je izbor pravne forme važan
Izbor forme nije samo administrativna formalnost pri osnivanju - on utiče na to koliko ste lično izloženi ako nešto pođe po zlu, koliko papirologije imate svakog meseca i koliko je lako da kasnije uzmete ortaka, privučete investitora ili prodate posao. Greška u ovom izboru se ne ispravlja preko noći: promena forme obično znači novi postupak registracije, a ne samo izmenu već upisanih podataka.
Preduzetnik
Za koga je
Preduzetnička forma je najčešći izbor za pojedinca koji posao pokreće sam - frilensere, zanatlije, konsultante, vlasnike manjih trgovinskih i uslužnih radnji. Osnivanje je administrativno najjednostavnije: prijava se može podneti elektronski, preko portala Agencije za privredne registre (APR), uz važeći kvalifikovani elektronski sertifikat, a registrator o prijavi odlučuje u zakonskom roku od pet radnih dana.
Odgovornost i porez
Ključna razlika u odnosu na d.o.o. je odgovornost. Preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom - dakle i onom koja nije uneta u posao. Ta odgovornost ne prestaje ni brisanjem preduzetnika iz registra. Zato se preduzetnička forma najčešće preporučuje kada je rizik posla ograničen, a ređe kada delatnost nosi veću izloženost, na primer veće ugovorne obaveze ili zaduživanje.
Preduzetnik takođe bira između vođenja poslovnih knjiga na stvarnom prihodu i, ako ispunjava uslove, paušalnog oporezivanja - o čemu više u posebnom odeljku ispod.
Administracija i troškovi
Tekuća administracija zavisi od izabranog poreskog režima - razliku opisujemo niže, u delu o administraciji d.o.o. Brisanje preduzetnika iz registra je jedan registracioni postupak, sa zakonskim rokom odlučivanja od pet radnih dana.
DOO (društvo sa ograničenom odgovornošću)
Za koga je
D.o.o. biraju osnivači koji žele da jasno odvoje imovinu firme od lične imovine, kao i oni koji planiraju da posao vremenom prošire, uzmu ortaka ili privuku investitora. Ova forma se često bira i kada delatnost sama po sebi nosi veći poslovni rizik.
Odgovornost i kapital
Član d.o.o. po pravilu ne odgovara za obaveze društva - za njih odgovara samo društvo svojom imovinom. Zakon predviđa izuzetke. Ko zloupotrebi pravilo o ograničenoj odgovornosti - na primer preko društva postigne cilj koji je njemu samom zabranjen, raspolaže imovinom društva kao da je njegova lična ili koristi društvo da bi oštetio poverioce - odgovara i za obaveze društva. Ako društvo nije ugašeno likvidacijom, nego ga je registar po službenoj dužnosti izbrisao u prinudnoj likvidaciji (na primer zato što dve godine zaredom nije predalo finansijske izveštaje), kontrolni član - kod jednočlanog d.o.o. to je sam osnivač - za obaveze društva odgovara neograničeno i solidarno i posle brisanja. Zakonski minimum osnovnog kapitala d.o.o. je 100 dinara, osim ako je za pojedine delatnosti posebnim zakonom propisan veći iznos. To je minimum kapitala koji se unosi u društvo, a ne trošak osnivanja.
Administracija i troškovi
D.o.o. vodi dvojno knjigovodstvo i svake godine predaje godišnji finansijski izveštaj Agenciji za privredne registre i poresku prijavu za porez na dobit sa poreskim bilansom Poreskoj upravi - i u godini u kojoj posao ništa ne zarađuje. Razlika je najveća u odnosu na preduzetnika paušalca, koji vodi samo knjigu o ostvarenom prometu. Preduzetnik koji porez plaća na stvarni prihod takođe vodi dvojno knjigovodstvo i predaje godišnji finansijski izveštaj, pa je razlika u administraciji tu manja. Zato su administrativni (a time i računovodstveni) troškovi d.o.o. po pravilu veći, naročito u poređenju sa paušalcem. D.o.o. koje može da izmiri sve svoje obaveze gasi se kroz postupak likvidacije, sa zakonskim rokovima koje niko ne može skratiti. Oglas o pokretanju likvidacije objavljuje se na internet stranici registra i stoji 90 dana, a poverioci potraživanja prijavljuju najkasnije 30 dana po isteku oglasa. Zbog toga likvidacija ni u najjednostavnijem slučaju ne traje kratko.
Udruženje
Za koga je
Udruženje je dobrovoljna, nevladina i nedobitna organizacija koju osniva više fizičkih ili pravnih lica radi ostvarivanja zajedničkog ili opšteg cilja - kulturnog, humanitarnog, strukovnog i sličnog. Udruženje sme da obavlja i privrednu delatnost, ali samo ako je ta delatnost u vezi sa njegovim statutarnim ciljevima, predviđena statutom i manjeg obima, i ako je upisana u registar. Ostvarena dobit se ne može raspodeliti osnivačima, članovima, članovima organa, direktorima ni zaposlenima - koristi se za ciljeve udruženja. Udruženje osnivaju najmanje tri osnivača, s tim što najmanje jedan mora imati prebivalište, odnosno sedište u Republici Srbiji. Osnivač može biti poslovno sposobno fizičko lice ili pravno lice, a maloletnik tek kad navrši 14 godina i uz izjavu zakonskog zastupnika o saglasnosti, sa overenim potpisom. Za sportske klubove i saveze važe posebna pravila Zakona o sportu, a upisuju se u poseban registar - ako osnivate sportsku organizaciju, javite nam to unapred da bismo vam dali tačan obim posla i cenu.
Kako izgleda osnivanje
Postupak je primetno drugačiji nego kod preduzetnika i d.o.o. Priprema se osnivački akt, statut, zapisnik sa osnivačke skupštine i odluka o imenovanju zastupnika, a prijava se predaje Agenciji za privredne registre. Česta zabluda je da svi osnivači moraju da idu kod javnog beležnika - ne moraju: potpisi na osnivačkom aktu se ne overavaju. Overa je potrebna za fotokopiju obe strane lične karte zastupnika, koju Agencija traži uz prijavu, i za izjavu zakonskog zastupnika o saglasnosti ako je osnivač maloletnik. Zapisnik se predaje u originalu ili u overenom prepisu. Registrator o prijavi odlučuje u zakonskom roku od pet radnih dana.
Šta sa paušalom?
Paušalno oporezivanje nije pravna forma - to je poreski režim dostupan preduzetnicima pod zakonskim uslovima. Pravo na paušal ne može ostvariti preduzetnik koji obavlja pojedine zakonom isključene delatnosti (reklamiranje i istraživanje tržišta; trgovina na veliko i malo; hoteli i restorani; finansijsko posredovanje; aktivnosti u vezi s nekretninama - uz uske zakonske izuzetke, na primer za trgovinu ili ugostiteljstvo u kiosku ili pokretnom objektu), preduzetnik u čiju delatnost ulažu i druga lica, preduzetnik čiji je promet iznad zakonskog praga, ni preduzetnik koji je evidentiran kao obveznik PDV-a. Bitan detalj: ko tek započinje delatnost, zahtev za paušalno oporezivanje podnosi isključivo u trenutku registracije, Agenciji za privredne registre, koja ga prosleđuje Poreskoj upravi - a paušalni prihod Poreska uprava zatim utvrđuje rešenjem. Privredna društva i udruženja ovu opciju nemaju.
Promena forme i gašenje - šta je lakše, šta teže
Ako posao preraste okvire u kojima je pokrenut, put nije isti za svaku formu. Preduzetnik može doneti odluku da delatnost nastavi u formi privrednog društva - tada se istovremeno sprovode brisanje preduzetnika iz registra i registracija novog društva, koje preuzima sva prava i obaveze iz dotadašnjeg poslovanja. Fizičko lice pri tome ostaje odgovorno celokupnom svojom imovinom za obaveze nastale do brisanja preduzetnika iz registra. Udruženje se, s druge strane, ne prevodi u privredno društvo - ako želi da obavlja privrednu delatnost, ono tu delatnost registruje, pod uslovom da je u vezi sa njegovim ciljevima, predviđena statutom i manjeg obima.
Razlika postoji i kod gašenja: brisanje preduzetnika iz registra je jedan registracioni postupak, dok se d.o.o. gasi kroz likvidaciju sa zakonskim rokovima od najmanje nekoliko meseci. Brzina brisanja, međutim, ne znači i prestanak odgovornosti - preduzetnik za obaveze iz poslovanja odgovara i posle brisanja iz registra.
Zato je vredno uložiti vreme u pravi izbor na početku, umesto da se forma menja kasnije zbog nečega što se moglo predvideti.
Kako da odlučite
Nema jedinstvenog odgovora koji važi za sve - izbor zavisi od delatnosti, planiranog obima poslovanja, broja ljudi koji učestvuju u osnivanju i toga koliko ste spremni da lično odgovarate za obaveze posla. Mi ovu procenu radimo zajedno s vama, na uvodnom sastanku: prolazimo kroz vašu situaciju, objašnjavamo posledice svakog izbora i, kad se odlučite, sprovodimo ceo postupak osnivanja - od pripreme dokumentacije do registracije u Agenciji za privredne registre. Cene i sve što je uključeno u uslugu osnivanja pogledajte na stranici Osnivanje firme - odatle možete i da zakažete sastanak.
