Koja forma je prava za vas?
Pravna forma određuje kako odgovarate za obaveze posla, koliko administracije nosite tokom godine i kome se obraćate kad poželite da uzmete ortaka ili investitora. Ne postoji univerzalno tačan izbor - zavisi od delatnosti kojom se bavite, planiranog obima poslovanja i broja ljudi koji učestvuju u osnivanju. Na uvodnom sastanku prolazimo kroz vašu situaciju i predlažemo formu koja odgovara, ali odluka je uvek vaša - mi objašnjavamo posledice izbora, ne biramo umesto vas.
Preduzetnik
Preduzetnik je najčešći izbor za pojedinca koji posao pokreće sam - usluge, zanatstvo, konsalting, trgovinu manjeg obima. Osnivanje je najjednostavnije od sve tri forme: prijavu podnosimo elektronski, preko portala Agencije za privredne registre, najčešće na samom sastanku - potreban je vaš važeći kvalifikovani elektronski sertifikat. O prijavi odlučuje registrator, po zakonu u roku od pet radnih dana, u praksi često i brže. Preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom - dakle i onom koja nije uneta u posao. Ta odgovornost ne prestaje ni brisanjem preduzetnika iz registra. Zato je ova forma najpogodnija kada je rizik posla ograničen, a manje pogodna kada delatnost nosi veću izloženost - veće ugovorne obaveze, zaduživanje, veći broj zaposlenih.
Administracija dalje zavisi od poreskog režima koji izaberete - o tome više u bloku o paušalu ispod. U poređenju sa privrednim društvom, gašenje preduzetničke radnje je jednostavnije: brisanje iz registra je jedan registracioni postupak, dok se d.o.o. gasi kroz likvidaciju sa zakonskim rokovima - oglas o pokretanju likvidacije stoji 90 dana, a poverioci potraživanja prijavljuju najkasnije 30 dana po isteku oglasa. Važno je znati i drugu stranu: brisanjem preduzetnika ne prestaje odgovornost za obaveze nastale u poslovanju.
DOO (Društvo sa ograničenom odgovornošću)
D.o.o. biraju osnivači koji žele da odvoje imovinu firme od lične imovine, kao i oni koji planiraju da posao vremenom prošire, uzmu ortaka ili investitora. Član d.o.o. po pravilu ne odgovara za obaveze društva - za njih odgovara samo društvo svojom imovinom. Izuzetak postoji i vredi ga znati unapred: ko zloupotrebi pravilo o ograničenoj odgovornosti - na primer preko društva postigne cilj koji je njemu samom zabranjen, raspolaže imovinom društva kao da je njegova lična ili koristi društvo da bi oštetio poverioce - odgovara i za obaveze društva. Zakonski minimum osnovnog kapitala d.o.o. je 100 dinara, osim ako je za pojedine delatnosti posebnim zakonom propisan veći iznos. Taj iznos je samo zakonski minimum kapitala društva - nije mera troška pokretanja posla.
Kao i kod preduzetnika, prijavu za d.o.o. podnosimo elektronski, najčešće na samom sastanku, uz vaš kvalifikovani elektronski sertifikat; kod privrednih društava je elektronska prijava i zakonom propisan jedini način podnošenja. O prijavi registrator odlučuje u zakonskom roku od pet radnih dana. Bez obzira na obim poslovanja, d.o.o. vodi dvojno knjigovodstvo i svake godine predaje godišnji finansijski izveštaj Agenciji za privredne registre, a poresku prijavu za porez na dobit sa poreskim bilansom Poreskoj upravi. Razlika u administraciji je najveća u odnosu na preduzetnika paušalca, koji vodi samo knjigu o ostvarenom prometu; preduzetnik koji porez plaća na stvarni prihod takođe vodi dvojno knjigovodstvo i predaje godišnji finansijski izveštaj. Zato d.o.o. ne treba birati samo zbog "ozbiljnijeg utiska" ako posao to zaista ne zahteva.
Udruženje
Udruženje je dobrovoljna, nevladina i nedobitna organizacija koju osniva više fizičkih ili pravnih lica radi ostvarivanja zajedničkog ili opšteg cilja - kulturnog, humanitarnog, strukovnog i sličnog. Udruženje sme da obavlja i privrednu delatnost, ali samo ako je ta delatnost u vezi sa njegovim statutarnim ciljevima, predviđena statutom i manjeg obima, i ako je upisana u registar. Ostvarena dobit se ne može raspodeliti osnivačima, članovima, članovima organa, direktorima ni zaposlenima - koristi se za ciljeve udruženja. Udruženje osnivaju najmanje tri osnivača, s tim što najmanje jedan mora imati prebivalište, odnosno sedište u Republici Srbiji. Osnivač može biti poslovno sposobno fizičko lice ili pravno lice, a maloletnik tek kad navrši 14 godina i uz izjavu zakonskog zastupnika o saglasnosti, sa overenim potpisom. Za sportske klubove i saveze važe posebna pravila Zakona o sportu, a upisuju se u poseban registar - ako osnivate sportsku organizaciju, javite nam to unapred da bismo vam dali tačan obim posla i cenu.
Postupak je drugačiji nego kod preduzetnika i d.o.o. Osnivačku dokumentaciju - osnivački akt, statut, zapisnik sa osnivačke skupštine i odluku o imenovanju zastupnika - pripremamo mi, a vi je potpisujete. Potpise osnivača na osnivačkom aktu nije potrebno overavati; ako je neki od osnivača maloletnik, overava se samo potpis njegovog zakonskog zastupnika na izjavi o saglasnosti. Jedan odlazak kod javnog beležnika ipak ostaje: Agencija za privredne registre uz prijavu traži overenu fotokopiju obe strane lične karte zastupnika udruženja. Zapisnik sa osnivačke skupštine predajemo u originalu, čime se overa tog dokumenta izbegava. Prijavu zatim predajemo Agenciji, a registrator o njoj odlučuje u zakonskom roku od pet radnih dana. Trošak overe plaćate neposredno javnom beležniku po Javnobeležničkoj tarifi i nije uključen u našu cenu.
Cena osnivanja
Cena osnivanja je 15.000 RSD za preduzetnika, 24.000 RSD za d.o.o. i 30.000 RSD za udruženje - u sve tri cene uključena je naknada Agencije za privredne registre za registraciju. Kod udruženja, trošak overe (overena fotokopija obe strane lične karte zastupnika, koju APR traži uz prijavu) nije uključen u ovu cenu i plaća se neposredno javnom beležniku.
Paušalno oporezivanje - nije pravna forma
Paušal često deluje kao četvrta opcija pored preduzetnika, d.o.o. i udruženja, ali nije - paušalno oporezivanje je poreski režim dostupan preduzetnicima pod zakonskim uslovima, ne posebna pravna forma. Pravo na paušal ne može ostvariti preduzetnik koji obavlja pojedine zakonom isključene delatnosti (reklamiranje i istraživanje tržišta; trgovina na veliko i malo; hoteli i restorani; finansijsko posredovanje; aktivnosti u vezi sa nekretninama), preduzetnik u čiju delatnost ulažu i druga lica, preduzetnik čiji je promet iznad zakonskog praga, kao ni preduzetnik koji je evidentiran kao obveznik PDV-a. Za neke od isključenih delatnosti postoje uski zakonski izuzeci, na primer za trgovinu ili ugostiteljstvo u kiosku ili pokretnom objektu. Jedan detalj se lako previdi, a skupo košta: ko tek započinje delatnost, zahtev za paušalno oporezivanje podnosi isključivo u trenutku registracije, Agenciji za privredne registre, koja ga prosleđuje Poreskoj upravi - a Poreska uprava zatim rešenjem utvrđuje paušalni prihod. Ko taj trenutak propusti, čeka sledeći zakonski rok i do tada vodi poslovne knjige. Zato pitanje paušala rešavamo na uvodnom sastanku, pre nego što prijava ode, a proveru da li i dalje ispunjavate uslove držimo kao deo redovne usluge.
Preduzetnik koji vodi poslovne knjige može da se opredeli za isplatu lične zarade - tada mu se isplaćeni iznos priznaje kao poslovni rashod. Obaveštenje o tom opredeljenju podnosi se, kada se delatnost tek započinje, isključivo u trenutku registracije u APR-u - isto važi i za zahtev za paušalno oporezivanje.
Ostvareni prihod od samostalne delatnosti - i kod paušalca i kod onog ko vodi knjige - ulazi u godišnji obračun poreza na dohodak građana, koji se plaća kada ukupan godišnji dohodak pređe zakonom propisani prag. Dobit koju vlasnik d.o.o. isplati sebi kao dividendu u taj godišnji obračun ne ulazi.
Šta sledi posle registracije
Bez obzira na izabranu formu, posle registracije sledi još jedan sastanak - za dodelu elektronskih ovlašćenja na portalima ePorezi, CROSO i SEF, neophodnih za redovno poslovanje (prijave zaposlenih, e-fakture, poreske prijave). Detalje tog koraka dogovaramo unapred.
Stvarnog vlasnika evidentiraju i d.o.o. i udruženje - to je zakonska obaveza registrovanih subjekata, dok se na preduzetnika ne odnosi. Kod d.o.o. se stvarni vlasnik evidentira kroz samu elektronsku prijavu za osnivanje, dakle u istom koraku; kasnije promene vlasničke strukture evidentiraju se u roku od 30 dana. Kod udruženja se evidentira posle upisa u registar, u zakonskom roku od 30 dana - mi to radimo odmah po registraciji, da rok ne zavisi ni od koga. Rok nije formalnost: za propuštanje su propisane novčane kazne i za registrovani subjekt i za odgovorno lice. Kod udruženja obaveza ne važi za sportske organizacije i sportska udruženja, političke stranke, sindikate, crkve i verske zajednice. Za evidentiranje je potreban kvalifikovani elektronski sertifikat - šta vam je konkretno potrebno prolazimo na sastanku. Udruženju je potreban i pečat, jer statut obavezno uređuje njegov izgled i sadržinu. Kod privrednih društava pečat nije obavezan, pa ovo iznenadi one koji su ranije osnivali firmu.